Alergije kod pasa: simptomi, uzroci i što možete napraviti

Pas se nakon šetnje uporno liže po šapama, češe uši ili mu se između prstiju pojavilo crvenilo? Moguće je da je riječ o alergiji, ali nije svako češanje alergijska reakcija. Buhe, kožne infekcije, paraziti i drugi problemi mogu izgledati gotovo jednako.

Alergije kod pasa najčešće su povezane s alergenima iz okoliša, hranom ili ugrizima buha. Kod nekih pasa problem se javlja samo dio godine, primjerice u vrijeme peludi trava, dok se kod drugih svrbež vraća tijekom cijele godine.

Prije nego što promijenite hranu, kupite novi šampon i još tri dodatka prehrani, pokušajte pronaći obrazac. Kada se pas češe? Gdje? Nakon šetnje, nakon jela ili bez obzira na godišnje doba? Ti podaci često vrijede više od još jednog nasumično odabranog proizvoda.

Kako prepoznati alergiju kod psa?

Kod ljudi alergiju često zamišljamo kao kihanje i curenje nosa. Kod pasa je puno češće vidimo na koži.

Obratite pažnju na:

• učestalo češanje
• lizanje i grickanje šapa
• crvenilo između prstiju
• trljanje njuške i područja oko očiju
• crvenu ili nadraženu kožu na trbuhu i preponama
• probleme s ušima koji se stalno vraćaju
• gubitak dlake na mjestima koja pas stalno liže ili češe
• ranice i kraste nastale češanjem

Prema Merck Veterinary Manualu, kod pasa s alergijskim kožnim bolestima često su zahvaćeni šape, lice, uši i područje trbuha.

Jedno češanje nije problem. Puno je zanimljivije ponavlja li se isti obrazac danima ili tjednima.

Koje alergije psi mogu imati?

Kada kažemo da je pas alergičan, iza toga se može skrivati nekoliko različitih problema. Za vlasnika je najjednostavnije razmišljati o tri glavne skupine: okolišu, buhama i hrani.

Alergije na okoliš

Pelud trava, drveća i korova, grinje kućne prašine i plijesni samo su neki od alergena iz okoline na koje osjetljiv pas može reagirati.

Ako je okidač sezonski, pas može biti sasvim dobro veći dio godine, a zatim nekoliko mjeseci intenzivno lizati šape ili se češati. Kod alergena prisutnih u domu simptomi mogu trajati tijekom cijele godine.

Alergija na ugriz buhe

Neki psi vrlo burno reagiraju na slinu buhe. Za takvog psa nije potrebno desetke buha na koži – dovoljan može biti i relativno mali broj ugriza.

Svrbež se često vidi na stražnjem dijelu tijela, oko korijena repa i na stražnjim nogama.

Alergija na hranu

Hrana može biti uzrok, ali nije dobro svaku crvenu šapu odmah proglasiti alergijom na piletinu.

Kada postoji stvarna sumnja na hranu, odgovor se ne dobiva kupovanjem nove vreće svakih nekoliko dana. Za to postoji kontrolirani postupak – eliminacijska dijeta.

Alergija na travu kod pasa

Ono što obično zovemo alergijom na travu najčešće je reakcija na pelud trava ili druge alergene iz okoliša.

Pas pritom ne mora juriti kroz livadu do trbuha u travi. Pelud se hvata za šape i dlaku i tijekom sasvim obične šetnje.

Čest prizor je pas koji se po povratku kući baci na šape i počne ih lizati. Koža između prstiju s vremenom može postati crvena, a kod jačeg svrbeža pas je počinje grickati.

Što napraviti nakon šetnje?

Ako primjećujete da se problem pogoršava nakon izlaska, isperite šape običnom vodom i dobro ih osušite. Nije spektakularan trik, ali njime uklanjate dio peludi i nečistoće koje je pas donio izvana.

Ima smisla češće oprati i ležaj, dekice te druge površine na kojima pas provodi puno vremena.

Za redovitu njegu pogledajte našu kozmetiku za pse. Kod već nadražene kože birajte proizvode namijenjene psima, a agresivne ljudske šampone preskočite.

Sezonska ili cjelogodišnja alergija?

Kalendar ponekad kaže više nego deklaracija na vreći hrane.

Ako se pas svake godine počne češati u proljeće ili ljeto, a tijekom zime se gotovo potpuno smiri, sezonski alergeni postaju očitiji kandidat.

Ako problema ima u siječnju, travnju i listopadu podjednako, treba razmišljati šire: grinje iz kućne prašine, buhe, hrana, kronične infekcije ili neki drugi kožni problem.

Naravno, život bi bio jednostavniji da svaki pas ima samo jedan okidač. Neki ih imaju više.

Buhe se ne moraju vidjeti da bi bile problem

Jedna od najčešćih rečenica je: „Ali na njemu nema buha.”

To nije dovoljno da ih potpuno isključimo. Kod psa osjetljivog na slinu buhe i nekoliko ugriza može pokrenuti ozbiljan svrbež.

Pas zatim češanjem i grickanjem dodatno oštećuje kožu, a na tako oštećenoj koži lakše nastaju sekundarni problemi.

Detaljnije o zaštiti pročitajte u našem vodiču Zaštita protiv buha i krpelja za pse.

Dostupne proizvode možete pronaći u kategoriji zaštita protiv buha i krpelja za pse.

Više o alergijskom dermatitisu uzrokovanom buhama možete pročitati i u stručnom pregledu Merck Veterinary Manuala.

Alergija na hranu kod pasa

Alergija na hranu postoji. Ono što ne postoji jest pouzdan kućni test tipa: „Izbacili smo piletinu pet dana i nije bolje, dakle nije piletina.”

Kod ozbiljne sumnje koristi se eliminacijska dijeta.

Kako izgleda eliminacijska dijeta?

Veterinar odabire prehranu koja odgovara konkretnom slučaju. To može biti hrana s pažljivo odabranim izvorom proteina ili odgovarajuća hidrolizirana veterinarska dijeta.

Tijekom dogovorenog razdoblja pas mora jesti samo ono što je predviđeno planom.

Ako u međuvremenu dobije komad šunke, nekoliko keksića, žvakalicu nepoznatog sastava i ostatak ručka, eliminacijska dijeta više nije baš eliminacijska.

Ako se simptomi smire, veterinar prema planu može provesti ponovno uvođenje prethodne hrane kako bi se provjerilo vraćaju li se tegobe.

Postupak je detaljnije opisan u vodiču VCA Animal Hospitals.

Ako želite prvo razumjeti što se općenito nalazi u psećoj hrani i kako je birati, pročitajte naš vodič Prehrana pasa.

Koji sastojci najčešće izazivaju alergiju?

Vlasnici često traže popis sastojaka koje treba izbjegavati. Problem je što takav popis lako postane popis hrane koju pas zapravo sasvim dobro podnosi.

Alergijska reakcija vezana je uz konkretnog psa. To što je neki sastojak čest u psećoj hrani ne znači da je loš sastojak za sve pse.

Zato nema smisla zdravom psu preventivno izbacivati piletinu, govedinu, žitarice ili neki drugi sastojak samo zato što ste pročitali da „psi na to često reagiraju”.

Mogu li uši biti znak alergije?

Mogu. Ponavljajući problemi s ušima mogu pratiti alergijske bolesti kože.

Ako pas trese glavom, stalno češe uho, unutrašnjost je jako crvena ili se pojavio neugodan miris, uho treba pregledati. Bakterijske i gljivične infekcije mogu zahtijevati zasebno liječenje.

Ako se nakon svakog tretmana problem brzo vraća, smisleno je tražiti i razlog zbog kojeg se upala stalno ponavlja.

Zašto koža alergičnog psa može neugodno mirisati?

Pas koji se stalno liže i češe s vremenom oštećuje kožnu barijeru. Tada se lakše razvijaju sekundarne bakterijske ili gljivične infekcije.

Uz svrbež se tada mogu pojaviti:

• jače crvenilo
• masna ili ljepljiva koža
• neugodan miris
• kraste
• gubitak dlake
• vlažne i bolne promjene

U toj fazi novi šampon kupljen napamet teško da je najbolji plan. Pas treba pregled.

Postoji li prirodni lijek za alergiju kod pasa?

Ne postoji jedan prirodni pripravak koji rješava sve alergije kod pasa.

Ako znamo što smeta, neke vrlo obične stvari mogu pomoći: nakon šetnje isprati pelud sa šapa, redovito prati ležaj, održavati zaštitu od buha i pravilno njegovati kožu.

Određeni dodaci prehrani za pse mogu biti korisna podrška koži i dlaci, ali dodatak prehrani nije liječenje alergije niti zamjena za dijagnozu.

A što je s jabučnim octom?

Jabučni ocat redovito se pojavljuje na popisima kućnih rješenja za psa koji se češe.

Na crvenu, izgrebanu ili otvorenu kožu ne bismo ga stavljali. Može peći i dodatno nadražiti već oštećeno područje.

Ako je pas šapu izgrizao do ranice, vrijeme je za otkrivanje uzroka, a ne za pretraživanje kuhinjskog ormarića.

Što dati psu protiv alergije?

To ovisi o uzroku, jačini svrbeža i stanju kože. Zato ovdje nema korisnog odgovora u obliku jednog proizvoda ili jednog lijeka.

Veterinar prema nalazu može liječiti svrbež i upalu, sekundarnu bakterijsku ili gljivičnu infekciju te, kada je potrebno, napraviti plan daljnje alergološke obrade.

Nemojte psu na svoju ruku davati ljudske lijekove protiv alergije. Lijek, doziranje i sigurnost ovise o težini psa, zdravstvenom stanju i drugim lijekovima koje eventualno prima.

Kako veterinar traži uzrok alergije?

Obično ne počinje skupim testom, nego pitanjima.

Kada je svrbež počeo? Je li sezonski? Gdje se pas najviše češe? Kakvu zaštitu od buha koristi? Što jede? Je li imao problema s ušima? Je li već dobivao neku terapiju?

Nakon pregleda veterinar prema potrebi isključuje parazite i infekcije, procjenjuje postoji li razlog za eliminacijsku dijetu te odlučuje treba li daljnja obrada.

Testiranje na okolišne alergene može imati svoje mjesto, primjerice kod planiranja specifične imunoterapije, ali rezultat testa sam za sebe ne zamjenjuje pregled i cijelu povijest bolesti.

Kada treba veterinaru?

Ako pas jednom nakon šetnje poliže šapu, ne treba odmah rezervirati termin.

Ali nemojte čekati ako:

• svrbež traje ili se stalno vraća
• pas se češe ili grize do krvi
• koža je jako crvena ili otečena
• koža ima neugodan miris
• pojavljuju se kraste ili veća područja bez dlake
• nastaju vlažne ili bolne rane
• problemi s ušima stalno se vraćaju
• uz kožne simptome postoje povraćanje ili proljev
• simptomi naglo postanu vrlo jaki

Kako pomoći alergičnom psu iz dana u dan?

Kad znate što pogoršava problem, male navike imaju više smisla od stalnog traženja novog čudotvornog proizvoda.

• isperite šape nakon šetnje ako pelud pogoršava simptome
• redovito perite ležaj i dekice
• održavajte odgovarajuću zaštitu od buha i drugih nametnika
• koristite njegu primjerenu psećoj koži
• ne mijenjajte prehranu bez jasnog razloga
• zapišite kada se simptomi pojavljuju i kada se smiruju

Ako se problem vraća sezonski, nekoliko bilješki u mobitelu može biti iznenađujuće korisno. Sljedeće godine nećete morati pogađati je li pas počeo lizati šape početkom svibnja ili tek usred ljeta.

Kod alergija je najvažnije ne pogađati naslijepo

Pas se češe pa promijenimo hranu. Ne prestane pa kupimo drugi šampon. Nakon toga dodamo ulje, probiotik i nešto što je nekome u parku pomoglo njegovom psu.

Nakon mjesec dana imamo pet promjena i nula odgovora.

Puno je korisnije pratiti kada i gdje se problem pojavljuje, imati urednu zaštitu od nametnika, mijenjati jednu stvar u isto vrijeme i uključiti veterinara kada se svrbež ponavlja ili oštećuje kožu.

Kada se pronađe glavni okidač i složi rutina koja odgovara konkretnom psu, alergije se u velikom broju slučajeva mogu držati pod puno boljom kontrolom.

“`